Jedinstven slučaj u BiH, ujedinili se svi nivoi vlasti zbog odluke Sabora

Nižu se brojne reakcije nakon što je Sabor Hrvatske jučer usvojio zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovca na Trgovskoj gori. Kako ste vi u ministarstvu dočekali ovu jučerašnju odluku Sabora. Jeste li očekivali da bi se ovo moglo dogoditi s obzirom na brojna upozorenja iz BiH?

Očekivano je. Smatrali smo da će ga donijeti zato što su krenuli u jednu brzu proceduru. Prije nekoliko mjeseci je krenula procedura izrade ovog zakona, pa prijedloga zakona i na kraju je jučer, nažalost, usvojen taj zakon. U suštini, stvar je u tome što su oni ovim zakonom derogirali Zakon o prostornom planiranju, koji su 2023. donijeli i u tom zakonu su napisali da će se za dvije godine donijeti državni plan prostornog razvoja Hrvatske, koji nisu donijeli. Oni su u obrazloženju zaista i napisali da nisu donijeli taj plan, državni plan prostornog razvoja, zbog neke zahtjevnosti, tehničke i stručne zahtjevnosti. U tom smislu, suština je u tome da oni izbjegavaju da nas uključe tamo gdje se odlučuje o prostornom planiranju. Oni su nas uključili u jednom momentu, ali kada je riječ samo o nacionalnom programu zbrinjavanja radioaktivnog otpada, u stvari strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, odnosno strateška procjena na tu strategiju, već se ne govori o lokaciji, nego se govori samo o tehnologiji koja se može promijeniti i koja se može doraditi. Oni su 2017. donijeli strategiju razvoja Hrvatske gdje nas nisu uključili i to je ta strategija koja je odredila kao makrolokaciju Trgovsku goru kao preferentnu lokaciju.

Zašto je Hrvatskoj važno da to bude baš Trgovska gora?

Zato što se nalazi tako daleko, nalazi se na granici i nema uticaja na njihovo stanovništvo. U stvari, njihovo stanovništvo tu i ne živi, možda jedno hiljadu ljudi, ali sa naše strane mnogo je više stanovnika i naši stručnjaci smatraju da dvije trećine utiče na našu zemlju, a samo jednom trećinom utiče na Hrvatsku. Vjerovatno postoje neki finansijski razlozi jer oni su imali ugovor sa Slovenijom, sada da li su ispoštovali taj ugovor... Suština je bila da se taj otpad skladišti tamo gde je nastao, jer to stanovništvo tamo gde se nalazi ova nuklearna elektrana na Kršku, ono je već naviknuto na nuklearni objekt i ono je pristalo u stvari da živi tu u neposrednoj blizini objekta. Tako da im ova deponija otpada ne bi značila kao što je to u našem slučaju našem gdje je dio Unsko-sanskog kantona, a i RS-a, okrenuti više ka turizmu.

Ekološka udruženja iz obje zemlje se protive ovoj lokaciji?

Da. Ranijih godina je to stanovništvo iz Dvora na Uni reagovalo, međutim sve manje reaguje. Ovaj fond za razgradnju Nuklearne elektrane Krško je sada poduzeo određene aktivnosti, pa je stimulisao neke aktivnosti tamo u toj općini Dvor. Tako da, oni stalno rade na nekoj promociji te radioaktivnosti i da približe stanovništvu da to nije neka opasna stvar ta radioaktivnost.

Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska će zbog slučaja Trgovska gora u maju 2026. godine biti na javnom sučeljavanju, otkrio je Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a. Kaže da je u toku završna faza dostavljanja setova dokumentacije prema konvenciji i protokolu u Ženevi. Sigurno će biti pokrenuti brojni procesi i sporovi. Šta oni mogu donijeti?

Mi ćemo prvo raditi na predmetima vezano za Espo konvenciju i za Arhusku konvenciju. I Hrvatska i Bosna i Hercegovina su potpisali ove konvencije i moraju se pridržavati određenih odredbi, a one se odnose na prekogranični uticaj. Znači, crpeće se instrumenti iz ovih konvencija koliko budemo mogli. Bosna i Hercegovina ima i jednu advokatsku kuću koja je unajmljena iz Francuske, koja je u stvari pripremila tu predstavku za sekretarijat Espo konvencije. Na osnovu te predstavke će naša delegacija biti 15. maja 2026. gdje će biti ministri i gdje će se braniti argumenti. Vidite, mi smo u međuvremenu napravili određeni pomak na način da smo se uključili i naučnu zajednicu i akademsku zajednicu, pa smo nedavno održali u organizaciji fakulteta u Bihaću, Biotehničkog fakulteta i organizaciji u Banjaluci, Prirodno-matematičkog fakulteta, održane su te konferencije i mi smo skupili sva ta istraživanja. Tu ima sigurno 40 nekih naučnih radova koji će biti dostavljeni. Jučer smo uradili te zadnje dostave tih naših istraživanja koja će ići nama u korist. Znači, suština je da dokažemo da to nije prihvatljiva lokacija za izgradnju.

Iz naše zemlje najavljena je tužba sudu u Strasbourgu. Šta će konkretno vaše ministarstvo poduzeti?

Pošto sam član ekspertskog tima, dakle govorim i u ime ekspertskog tima. Vidite, mi imamo to tijelo koje je na nivou države formirano, ekspertski tim, i ranije je bio pravni tim, pa je pravni tim sada prešao u ekspertski tim. I pored toga, ministrica Nasiha Pozder je formirala dva projektna odbora, projektna tima na nivou Federacije, zato što ta istraživanja moraju vratiti na nivou Federacije po enitetskim zakonima. Ta dva projektna tima rade na tim geološkim, hidrogeološkim, geofizičkim i drugim istraživanjima i dokazivanju nužne stope radioaktivnosti. Mi smo svi uključeni ovdje, svaki nivou vlasti. Ovo je jedinstven slučaj u Bosni i Hercegovini da se zaista uključuje svaki nivou vlasti.

Možda i jedinstven?

Da.

Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto kaže da je ovo neprijateljski čin Hrvatske prema BiH. Koliko bi ovaj spor mogao utjecati na dobrosusjedske odnose dvije zemalja?

Vidite, naš cilj je da mi zajedno radimo sa Hrvatskom, da zajedno sa njima vršimo ta istraživanja. I mi smo ih pozivali, oni su jedno vrijeme krenuli u saradnju i onda su prekinuli tu saradnju. Vidjet ćemo sada kako Espo konvencija bude i kako sekretarijat bude reagovao, onda ćemo nastaviti dalje. Čak smo mi pokušavali, ako ne znate, mi smo i Štrbački buk u Martin Brodu, zajedno sa Hrvatskom, htjeli da kandidujmo za UNESCO listu. Mi želimo da radimo te projekte sa Hrvatskom, a posebno ovaj dio istraživanja, jer ne mogu ni oni nama vjerovati, ni mi njima, ako nismo zajedno, ako zajedno ne sprovedemo ta istraživanja.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je tokom nedavne posjete Banjaluci izjavio da je BiH potpuno informisana o tom slučaju. Ili Plenković obmanjuje BiH ili neko iz BiH obmanjuje i prešutkuje ono što zna? Je li vaše ministarstvo bilo informisano o ovome?

Znate šta, oni rade sve formalno. Formalno nas obavijeste i formalno nas uključuju, nikako suštinski. Evo slučaj, kada smo 2018. godine poslali 70 naših primjedbi, samo su tri usvojene primjedbe.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad